Zračni hladnjaci Radite na principu isparavajućeg hlađenja, gdje se zrak prolazi kroz jastučiće zasićene vodom kako bi apsorbirao toplinu i ohladio zrak prije nego što se pusti u sobu. Kako temperatura okoline raste, sposobnost hladnjaka da ohladi zrak postaje učinkovitija. Kad je okolna temperatura veća, postoji veća temperaturna različita između toplih zraka u koji ulazi u hladnjak i hladne vode unutar jastučića. Ova povećana diferencijal omogućava učinkovitiju apsorpciju topline i, prema tome, primjetnije hlađenje zraka. U osnovi, što je veća temperatura, to postaje učinkovitiji postupak hlađenja, jer sustav može izvući više topline iz dolaznog zraka. Međutim, važno je napomenuti da će performanse hlađenja početi plato jer temperatura doseže izuzetno visoke razine, jer postoji ograničenje koliko topline hladnjak zraka može ukloniti iz zraka u takvim uvjetima.

Vlažnost igra glavnu ulogu u učinkovitosti hladnjaka zraka. Načelo iza isparavanja hlađenja oslanja se na isparavanje vode, koje hladi okolni zrak. Kad je razina vlage visoka, zrak je već zasićen vlagom, smanjujući njegovu sposobnost da apsorbira više vode. Kao rezultat, proces isparavanja usporava, a sposobnost hladnjaka zraka da hladi zrak opada. U okruženjima visoke humidnosti, hladnjaci zraka možda neće djelovati tako učinkovito, jer jastučići za hlađenje neće ispariti vodu tako učinkovito. Smanjenje isparavanja znači da hladnjak zraka ne može učinkovito sniziti temperaturu prostorije. Suprotno tome, u suhim klimama, gdje je malo vlage u zraku, hladnjaci zraka djeluju mnogo učinkovitije jer zrak ima veći kapacitet apsorbiranja vlage iz jastučića za hlađenje, poboljšavajući efekt hlađenja.

Međusobna povezanost između temperature i vlage značajno utječe na performanse hladnjaka zraka. Za optimalno hlađenje, hladnjaci zraka su najučinkovitiji u regijama u kojima su temperature visoke, a razina vlage niske. U tim uvjetima, proces isparavanja djeluje s njegovom maksimalnom učinkovitošću, što rezultira značajnim padom temperature zraka. Međutim, u područjima s visokom vlagom, performanse hladnjaka mogu se ugroziti. Čak i ako je temperatura visoka, visoki sadržaj vlage u zraku sprječava učinkovito isparavanje. Kako se vlaga povećava, hladnjak se može boriti za postizanje značajnog smanjenja temperature, a ukupni učinak hlađenja može biti minimalan. U takvim klimama, tradicionalni klimatizacijski sustavi mogu ponuditi učinkovitije rješenje, jer se ne oslanjaju na isparavajuće hlađenje.

Kako temperatura okoline raste, potražnja za cirkulacijom zraka raste kako bi se osigurao održavanje učinka hlađenja. Mnogi moderni hladnjaci zraka dolaze s podesivim brzinama ventilatora, koje pomažu u optimiziranju protoka zraka u skladu s temperaturom. Veće brzine ventilatora povećavaju učinak hlađenja povećanjem volumena zraka koji prolazi kroz mokri jastučići za hlađenje, što pomaže apsorbirati veću toplinu iz zraka. Međutim, u okruženjima visoke humidnosti, samo povećana brzina ventilatora možda neće značajno poboljšati performanse hladnjaka, jer je ograničenje ključa stopa isparavanja.

Zračni hladnjaci su prikladniji za upotrebu u suhim i sušnim klimama. U regijama s fluktuirajućim vremenskim uzorcima, korisnici će možda trebati prilagoditi postavke svojih hladnjaka zraka ili odabrati modele posebno dizajnirane za obradu različitih razina vlage. Neki hladnjaci zraka opremljeni su značajkama kao što su kontrola vlage ili automatsko podešavanje brzine ventilatora kako bi se optimizirale performanse u suhim i umjereno vlažnim uvjetima. U tropskim ili obalnim regijama, gdje je vlaga dosljedno visoka, korisnici će možda trebati potražiti napredne modele hladnjaka zraka koji su dizajnirani za učinkovito djelovanje u tim uvjetima, mada rezultati hlađenja možda nisu toliko značajni kao u sušijim klimama.